Demokracija ovisi o vjerodostojnosti informacijskog ekosustava, osobito u kriznim vremenima, no promjene u načinu na koji se vijesti kreiraju, prezentiraju, dijele i konzumiraju dubinski su narušile povjerenje u medije.
Razvoj digitalne tehnologije i internetskih platformi medijskom izvještavanju nameće imperativ brzine, površnosti i senzacionalizma koji generira profit, dok javni interes ostaje zanemaren. Uz slabljenje povjerenja u tradicionalne medije i novinarsku profesiju, neprestani priljev novog sadržaja uzrokuje i informacijsko preopterećenje, koje dovodi do aktivnog izbjegavanja vijesti, zamora i apatije. Ove promjene u medijskoj infrastrukturi, uz jačanje korisničkog sadržaja i pitanje distribucije, održavaju se na sustav vrijednosti, a inflacija lažnih vijesti i široko poimanje takvog sadržaja opterećuje konzumente, ali i medijske organizacije.
Protutežu zagušenju javnog prostora jednoličnim medijskim sadržajem vidimo u vrijednostima koje nude mediji zajednice, koje Vijeće Europe prepoznaje kao izvore kulturne i jezične raznolikosti, medijskog pluralizma, socijalnog uključivanja i interkulturalnog dijaloga. Vođeni visokim profesionalnim standardima i posvećeni temama koje njihova zajednica smatra relevantnima, neprofitni community mediji imaju ključnu ulogu u izgradnji vjerodostojnijeg i pouzdanijeg medijskog okruženja.
Od rujna 2023. do kolovoza 2025. godine portal VoxFeminae.net uključen je u provedbu projekta „Odgovorno novinarstvo: Uspostava provjere činjenica kao standard dobre prakse” sufinanciranog putem Javnog poziva na dodjelu bespovratnih sredstava za Uspostavu provjere medijskih činjenica u iznosu od 199.084,21 eura, koji dodjeljuje Agencija za elektroničke medije.
Projektni konzorcij čine tri medija zajednice - Radio Rojc, Kulturpunkt.hr i VoxFeminae.net. Provjera istinitosti informacija koje se objavljuju obavezan je dio kvalitetnog novinarstva, a uspostava sustava provjere točnosti informacija u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama ovim će medijskim reakcijama poticat kvalitetno i vjerodostojno novinarstvo te stvaranje medijskih sadržaja vezanih uz borbu protiv dezinformacija.
Radio Rojc, Kulturpunkt.hr i VoxFeminae.net u svojim redakcijama razvili su specijalizirane jedinice za provjeru informacija, i to kroz:
- kapacitiranje medijskih radnika i radnica edukativnim aktivnostima,
- proizvodnja sadržaja temeljenog na usvojenim znanjima u području provjere medijskih činjenica, u sljedećim tematskim područjima: javna i zajednička dobra; rodna ravnopravnost; kultura,
- diseminacijske aktivnosti.
Tekstove objavljene na portalu Voxfeminae.net u okviru projekta „Odgovorno novinarstvo“ prije objave pregledavaju minimalno tri osobe iz jedinice za provjeru točnosti informacija koja je uspostavljena u ovu svrhu.
Pri opremanju članaka ilustracijama i fotografijama vodimo računa o poštivanju autorskih prava, ali i zaštiti privatnosti subjekata, posebno ako se radi o žrtvama nasilja, maloljetnicama_cima ili pripadnicima_cama ranjivih skupina.
VoxFeminae.net specijaliziranu jedinicu za provjeru informacija čini sljedeći tim:
Tihana Bertek
Zaposlena u udruzi od 2017. godine, prethodno volonterka i članica redakcije. Po struci povjesničarka umjetnosti i anglistkinja, magistra rodnih studija. Bavi se kritikom vizualnih umjetnosti od 2012. Angažirana u K-zoni kao glavna urednica portala Voxfeminae.net (do 31.03.2025.), ali i na drugim aktivnostima koje se tiču ženske povijesti, kulture i umjetničke produkcije; npr. sudjelovala je u provedbi projekta Mapping the Unseen (LGBTIQ+ umjetnost), provodila radionice medijske pismenosti i izrade časopisa, uredila vodič Putevima strašnih žena (Kreativna Europe), autorica je izložbe Od vlastite učionice do vlastite sobe (HŠM, 2024.). Surađuje s brojnim udrugama i akterima u nezavisnoj kulturi (WHW, Organ Vida, Kulturpunkt, Galerija Spot, itd.). Članica jedinice za provjeru točnosti u okviru projekta Odgovorno novinarstvo bila je do 31.3.2025.
Mak Maslać (1993.) diplomirao je kroatistiku i komparativnu književnost te radi kao urednik na portalu VoxFeminae. Piše eseje o (kvir) aktivističkim, književnim i pop-kulturnim temama. Član je uredništva online magazina Trans feministička platforma te dio organizacijskog tima Novosadske feminističke abolicionističke letnje škole. Autor je dviju knjiga: Junak ili čudovište (Durieux, 2018.) te Kako se razbijaju tanjurići (Durieux, 2024.). Član je jedinice za provjeru točno u okviru projekta Odgovorno novinarstvo.
Anja Mihajlović Hoffmann, pravna savjetnica i zagovarateljica ljudskih prava. U udruzi K-zona djeluje kao projektna koordinatorica, edukatorica, pružateljica besplatne pravne pomoći i novinarka. Bavila se analizom stanja ljudskih prava u RH, izvještavanjem nacionalnim i međunarodnim tijelima, zagovaranjem u sklopu međunarodnih mehanizama te organizacijom i provođenjem obrazovnih i diseminacijskih događanja s ciljem promicanja i zaštite ljudskih prava. Pružala je besplatnu pravnu pomoć društvenim skupinama koje su izložene diskriminaciji i marginalizaciji, poput osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi, žena, beskućnika itd. Radila kao novinarka u okviru portala VoxFeminae.net na projektima Odgovorno novinarstvo i Gender Alliance. Članica jedinice za provjeru točnosti u okviru projekta Odgovorno novinarstvo bila je do 30.6.2025.
Barbara Gregov (1991.) kustosica je, kritičarka i producentica. Diplomirala je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao kustosica od 2018. djeluje u sklopu kustoskog tima Organa Vida, festivala fokusiranog na suvremenu fotografiju. Od 2023. kao kustosica surađuje i s Galerijom Miroslav Kraljević (GMK) te s udrugom Kurziv, gdje se u svojstvu programske suradnice bavi eksperimentalnim, kolektivnim i reparativnim istraživačkim metodologijama u vizualnoj umjetnosti. Od 2023. radi i kao izvršna producentica Zagreb Film Festivala. Kao urednica i kritičarka je surađivala s brojim
nezavisnim medijima (prvenstveno Kulturpunkt, VoxFeminae, Krilo, Muf), gdje je pisala o filmu i popularnoj kulturi. Članica je jedinice za provjeru točnosti u okviru projekta Odgovorno novinarstvo od 1.7.2025.
Smjernice za odgovorno novinarstvo (PDF)
1. Provjerite izvor
- Pokušajte locirati izvornu objavu, intervju, izjavu ili istraživanje, umjesto da se oslanjate
na sekundarne izvore. - Provjerite vjerodostojnost izvora (npr. postoji li pristranost ili sukob interesa, u kojem kontekstu je informacija objavljena, je li znanstveni članak recenziran, ima li medij koji je izvorno objavio informaciju javno dostupan impressum i informacije o nakladniku, nalazi li se organizacija ili skupina koja je objavila informaciju na SPLC-ovom popisu skupina koje šire mržnju, itd.).
2. Usporedite s pouzdanim izvorima
- Provjerite informaciju u drugim, neovisnim i pouzdanim izvorima.
- Koristite vjerodostojne izvore poput enciklopedija, portala specijaliziranih za fact
checking, akademskih časopisa, statističkih baza, baza otvorenih podataka, renomiranih
medijskih kuća, relevantnih stručnjaka_inja, itd.
3. Identificirajte potencijalnu pristranost
- Prepoznajte ideološku, financijsku ili društvenu pristranost u izvorima. Provjerite ima li izvor (organizacija, ustanova, pojedinac, itd.) prikrivene motive za predstavljanje informacija na određeni način.
- Osvijestite vlastite predrasude. Nemojte dopustiti da vaša osobna uvjerenja utječu na odabir i predstavljanje činjenica (npr. kod znanstvenih istraživanja, provjerite kojeg je spola autor_ica istraživanja budući da je česta predrasuda da su znanstvenici muškarci).
4. Provjerite dokaze i kontekst
- Pažljivo razmotrite kontekst, posebno kada su u pitanju statistički podaci ili izjave pojedinaca, čijim se značenjem lako može manipulirati van konteksta.
- Provjerite jesu li svi podaci ispravno navedeni (datumi, postoci, statistički podaci, nazivi institucija i sl.)
5. Ispitajte logičku dosljednost i argumentaciju tvrdnji
- Utvrdite slijede li informacije jasan i dosljedan narativ. Provjerite eventualne nekonzistencije.
- Procijenite argumentaciju i dokaze kojima autor_ica potkrepljuje svoje tvrdnje.
6. Analizirajte korišteni jezik
- Pripazite na tendenciozno izražavanje: upotrebu određenih termina ili izraza kojima cilj nije informirati, već prvenstveno izazvati emocionalnu reakciju (npr. moralnu paniku).
- Prepoznajte što je nečije mišljenje, a što su činjenice, te što od toga prevladava u tekstu.
7. Slijedite novac
- Istražite financijske poveznice. Proučite izvore financiranja, sponzorstva ili partnerstva koja bi mogla utjecati na objektivnost informacija.
8. Budite transparentni po pitanju metodologije i izvora
- Navedite izvore koje ste koristili na kraju teksta ili unutar samog teksta u obliku hiperlinkova
- Kada je primjereno, jasno naznačite svoju metodologiju i proces provjere točnosti informacija
- Osvijestite poziciju iz koje pišete (ideja “umještenog znanja” Donne Haraway), odnosno materijalne, društvene i kulturne okolnosti u kojima znanje nastaje.
Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU.
